Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom
- Author(s)
- Dario Hrusevar, Koraljka Bakrac, Slobodan Miko, Nikolina Ilijanic, Ozren Hasan, Mirna Mamic, Tatjana Puljak, Anita Vucic, Katarina Husnjak Malovec, Martina Weber, Bozena Mitic
- Abstract
U ovome radu predstavljena je paleookolišna rekonstrukcija creta u blizini sela Blatuše, s naglaskom na promjene u strukturi i sastavu vegetacije, hidrološkoga režima i povijesti požara na području Banovine/Korduna tijekom posljednja dva tsućljeća. U svrhu paleookolišne interpretacije, napravljena je analiza akumuliranoga peluda, nepeludnih palinomorfa i pougljenjenih čestica. Upotrebom CONISS statističkoga modela mogu se razlučiti tri različite (pod)zone akumulacije: vegetacija „joha-bukva/hrastovi“ dominanira razdobljem od 2. stoljeća do sredine 7. stoljeća, nakon čega slijedi dominacija vegetacije „trave-bukva/hrastovi“ do kraja 13. stoljeća, te naposlijetku vegetacije „trave-grab/hrastovi“ u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća. Obilje spora maha tresetara (Sphagnum) u razdoblju od 11. do kraja 14. stoljeća vjerojatno je utjecano povećanom količinom oborina i učestalijim padalinama tijekom srednjovjekovne klimatske anomalije. Prijelaz iz ombrotrofije u minerotrofiju same cretne površine, tijekom maloga ledenog doba, uzrokovan je promjenom zasićenosti supstrata vodom, s nešto vlažnijim razdobljem do sredine 17. stoljeća i djelomično sušnijim do početka 20. stoljeća. Iako se pelud žitarica ne pojavljuje do kraja 14. stoljeća i udjeli sekundarnih antropogenih indikatora su niski tijekom cijeloga razdoblja srednjeg vijeka, veliki broj pougljenjenih čestica ukazuje na jaču antropogenu aktivnost no što se to može iščitati iz promjenama u biljnome pokrovu. Ipak, snažan porast udjela peluda nedrvenastih vrsta tijekom Seobe naroda više je rezultat procesa sukcesije na površini samoga creta nego nepobitan dokaz avarsko-slavenskoga utjecaja na sastav i strukturu vegetacije. Izravni antropogeni pritisak, koji se očituje učestalom pojavom peluda korovnih vrsta i žitarica, može se pratiti tek od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka nadalje.
- Organisation(s)
- Department of Botany and Biodiversity Research
- External organisation(s)
- Nastavni Zavod Javno Zdravstvo, Zavod Javno Zdravstvo Zadar, Nature-Park "Žumberak - Samoborsko gorje", University of Zagreb, Croatian Geological Survey
- Journal
- Prilozi instituta za arheologiju u zagrebu
- Volume
- 37
- Pages
- 117-164
- No. of pages
- 48
- ISSN
- 1330-0644
- DOI
- https://doi.org/10.33254/piaz.37.5
- Publication date
- 12-2020
- Peer reviewed
- Yes
- Austrian Fields of Science 2012
- 106049 Ultrastructure research, 106008 Botany
- Keywords
- ASJC Scopus subject areas
- History, Archaeology, Archaeology
- Portal url
- https://ucrisportal.univie.ac.at/en/publications/534413f6-7201-409d-8570-0d528c135198